Većina djece konzumira previše fast-food proizvoda, gotove smrznute hrane, prerađevina, gaziranih pića, malih obroka, slatkiša, keksa i kolača, a gotovo svi ovi proizvodi sadrže neku vrstu boje za hranu, konzervansa, soli i šećera. Ti su dodaci na neki način “prehrambena šminka”, koja bojom i umjetnom aromom prikriva siromašnu hranidbenu vrijednost proizvoda, ali ga čini privlačnijim za djecu.
Međutim, povećana potrošnja takvih namirnica i smanjenje unosa zdrave hrane poput svježeg povrća, voća, ribe, mesa i sira, nažalost je počela uzimati danak. Hiperaktivnost, ćudljivost, gojaznost, kronični zdravstveni problemi i slaba umna aktivnost sve su poveznice s lošom prehranom.
Ponašanje i hrana
U doba zdravstvene osviještenosti i ovisnosti o dijetama u kojemu danas živimo, tijekom posljednjih deset godina došlo je do 70-postotnog povećanja gojaznosti među trogodišnjacima i četverogodišnjacima. Gojaznost kod trogodišnjaka i četverogodišnjaka? Ako to nije zvono za uzbunu, što jest? Ako čak ni to nije dovoljno zastrašujuće, zna se da pretilost vodi povećanom riziku od srčanih oboljenja i dijabetesa. Razlog je vrlo jednostavno loša prehrana i nedostatak tjelesnih aktivnosti.
Loša prehrana
Premda djeca uživaju jesti čips, slatkiše, male obroke i konzerviranu hranu i bez obzira koliko to brzo i prikladno bilo za roditelje, te su namirnice najgori zločinci.
Previše soli
Previše soli iz organizma izvlači kalcij koji je neophodno potreban djeci za razvoj snažnih kostiju, zuba i nokata. U kasnijoj dobi nedostatak kalcija povećava rizik od osteoporoze, astme, moždanog udara, infarkta, zadržavanja vode i povećanog krvnog tlaka.
Maksimalni preporučljiv dnevni unos soli:
0 – 6 mjeseci manje od 1 mg
7-12 mjeseci 1 g
1 – 3 godine 2 g
4 – 6 godina 3 g
7-10 godina 5 g
11-14 godina 6 g
Prosječna dnevna prehrana 7-10-godišnjaka može uključivati:
Doručak – 40g žitnih pahuljica – 1 g
Ručak – Sendvič sa šunkom (bijeli kruh) - 1,85 g
Komad sira – 0,50 g
Paket čipsa - 0,50 g
Užina – 2 čokoladna keksa - 0,33 g
Večera – Mala pizza - 4,1 g
Porcija pomfrita - 2 g
Ukupni unos soli: 10,28 g
Ovo je više nego dvaput veća količina od preporučene dopuštene i ne uključuje nikakvo dodavanje soli sa stola. Na pakovanju uglavnom piše količina natrija u prehrambenim namirnicama. Za izračunavanje količine soli, pomnožite iznos s 2,5. Primjer: 1 g natrija = 2,5 g soli.
Previše šećera
Godinama je poznato da šećer ima koban učinak na dječje zube i doprinosi gojaznosti. No, istovremeno je stimulans koji utječe na djetetovu razinu šećera u krvi, čija posljedica su kratkotrajne provale energije ili hiperaktivnosti koju slijedi nagli pad što se manifestira ćudljivošću ili problematičnim ponašanjem i žudnjom za još šećera. Kemijske tvari u mozgu koje utječu na raspoloženja ljudi, uključujući i depresiju, zovu se serotonin i beta endorfini.
Danas liječnici vjeruju u izravnu vezu između glukoze (nastaje razgradnjom čistog bijelog šećera u našem organizmu) i ovih kemijskih tvari. Višak bijeloga šećera može promijeniti uobičajene biokemijske “putove” obaju, što ima za posljedicu ćudljivu, neukrotivu i razbijanju sklonu djecu koja svakome, uključujući i sebi, od života čine pakao. Proizvodi većim dijelom napravljeni od čistog bijelog brašna također se u organizmu pretvaraju u čisti šećer s istim učinkom.
Boca Coca-cole sadrži šećer i kofein, dakle kombinaciju dvaju stimulansa. Ako djeca popiju bocu Coca–cole u vrijeme ručka, kofein će se zadržati u organizmu do večeri, a znamo što to znači: P-R-O- B-L-E-M. Ta jadna djeca nisu u stanju mimo sjediti u školi niti kod kuće za večerom, a teško mogu i zaspati. Budite sigrni i izbjegavajte sve slatke namirnice za večeru, ponudite voće kao alternativni desert ih mali obrok.
Da biste djeci smanjili unos šećera maknite sa stola zdjelicu sa slatkišima i vodite računa o količini koju smiju uzeti. Postupno smanjivanje šećera u žitnim pahuljicama i općenito u njihovoj prehrani proći će neopaženo, ali će učiniti značajnu razliku u njihovoj sveukupnoj potrošnji.
Škole koje su izbacile automate sa malim obrocima i napitcima nabijenim šećerom, zamijenivši ih prodajom svježeg voća, vode ili voćnog soka izvijestile su o povećanom zanimanju za zdravu hranu, što za posljedicu ima da su problematična djeca postala mnogo smirenija.
Ponudite djeci za mali obrok svježe ili sušeno voće, vodu i sokove (provjerite sadržaj šećera), a slatke prutiće i napitke ostavite za posebne prigode ili ih povremeno ostavite za nagradu. Kao zamjenu za gazirane napitke u limenci, razrijedite koncentrirane voćne sokove s mineralnom vodom. Sklonosti vaše djece će se postupno prilagoditi zdravoj prehrani i makar će i dalje uživati u slatkim proizvodima, mnogi će im se činiti neprirodno slatkim.
Masnoće
Mnogo je napisano o masnoćama u tijelu. Danas je poznata i općeprihvaćena činjenica da su tijelu potrebne masnoće, te da postoje dobre i loše masnoće.
Dobre masnoće
Mozak se sastoji od 60 posto masnoće i za učinkovito funkcioniranje mu je potrebno obilje masnih kiselina iz naše ishrane. Bazne masne kiseline su dobre masnoće. Nalaze se u masnim ribama kao što su skuša, tuna, haringa, sardine i losos, te orasima, sjemenkama i hladno prešanim uljima. Te masne kiseline su neophodne za normalan razvitak mozga, očiju i živčanog sustava. Novija istraživanja sa Sveučilišta u Oxfordu su ukazala da mnoga djeca koja boluju od disleksije, dispraksije i ADHD-a (hiperaktivni poremećaj pomanjkanja pozornosti) koji utječu na sposobnost djece da slušaju, misle, govore, mirno sjede i pišu, zapravo trpe zbog prehrambenog manjka masnih kiselina.
Loše masnoće
Međutim, većina prerađenih prehrambenih proizvoda, pržena i konzervirana hrana sadrži trans-masnoće. Trans-masnoće nastaju hidrogenizacijom ulja da bi im se poboljšao ukus i rok trajanja. Trans-masnoće mijenjaju kemiju mozga i blokiraju proizvodnju esencijalnih masnih kiselina.
Uvijek čitajte deklaraciju
Sve dok prehrambena industrija ne počne u svojim proizvodima smanjivati količinu soli, šećera, konzervansa i aditiva, obavezno pročitajte deklaraciju. Čak i neke namirnice na čijoj je deklaraciji s ponosom istaknuto “BEZ umjetnih sladila” i “BEZ konzervansa”, mogu imati dodatak za bojenje.
Izbjegavajte sljedeća bojila: Tartrazine E102, Sunset Yellow E110, Carmoisine E122, Ponceau 4R E124. Također izbjegavajte konzervanse kao što su Sodium Benzoate E211, zasićene masnoće i sve s oznakom “hidrogenizirano”.
Ali moja djeca vole gazirane napitke i male obroke!
Nema ništa lošeg u povremenom paketiću čipsa ili gaziranom piću, no oni ne bi smjeli biti dijelom svakodnevne prehrane. Ako u kući držimo šećerom krcate napitke, čips i slične proizvode s visokim postotkom masnoće i slatkiše, sasvim je prirodno da će naša djeca pitati/cviliti/moliti da ih dobiju. Dakle, izbjegavajte iskušenja te vrste, kupujte te proizvode samo kad to vi hoćete, možda za vikend. Posve jednostavno, ako tih napasti nema u kući, nema problema i svi su zdraviji i zadovoljniji u svakome pogledu.
Tjelesne aktivnosti
Pokušajte natjerati djecu da vježbaju što je češće moguće. Ograničavanjem gledanja televizije i sjedenja za računalom lakše ćete ih izvući iz kuće, bez obzira je to igra frizbijem u parku ili hodanje do dućana. Ako vole sport potaknite ih na uključenje u neki sportski klub. Uložite u baterijsku prostirku za ples ili onu koja se može uključiti u PC ili Playstation; djeca će satima plesati slijedeći “prave korake”.
Prehrambene navike tinejdžera
Ako djeca odrastaju svjesna da njihove majke trajno iskušavaju nove dijete, važu se i komentiraju svoju težinu, ona nerijetko stasaju s istom zabrinutošću koja može dovesti do poremećaja u prehrani. Tinejdžeri u razvoju su vječno gladni i sretni su da po cijele dane nešto žvaču (pada mi na um izreka “izjest će mi i kuću i dom”) dakle, umjesto da krcate ormariće slatkim iii masnim zalogajima, pobrinite se da u kući ima dovoljno zdravih namirnica poput svježeg i sušenog voća, oraha, sjemenki, običnih keksa, smeđeg kruha sa sjemenjem, te punjenja za sendviče i tost. Ako kupujete čips ili slične proizvode, odaberite vrstu s malo masnoće.