Koža u kontaktu sa suncem stvara vitamin D koji je jak antioksidans te utječe na poboljšanje raspoloženja.
Umor, razdražljivost, otežana koncentracija, pad imuniteta samo su neki od simptoma proljetnog umora koji neki nazivaju i proljetnom groznicom. Riječ je o zdravstvenom poremećaju koji najčešće pogađa senzibilnije osobe i one podložne utjecaju meteoroloških prilika, a osim što slabi obrambene snage organizma, smanjuje i radnu sposobnost te može dovesti do depresije. Razlozi itekako dovoljni da se svatko tko osjeća neki od simptoma zapita kako si što efikasnije pomoći.
Nasreću, koliko je problem raširen toliko su rješenja jednostavna i lako provodiva, sve što treba je malo volje. Tako, među ostalim, britanski nutricionisti savjetuju konzumiranje što više voća i ugljikohidrata te aktivnosti na svježem zraku s obzirom na to da se sama pojava proljetnog umora pripisuje jednoličnoj prehrani tijekom zime kao i dugim boravcima u zatvorenim i zagrijanim prostorima. S njima se slaže i Ana Janjatović Zorica jedna od najiskusnijih Makronovinih učiteljica kuhanja.
- Proljeće je doba buđenja energije u prirodi nakon duge hladne zime. Tijekom zime, zbog niskih temperatura, više vremena provodimo u zatvorenim prostorima i jedemo težu i kaloričniju hranu, manje povrća i voća. Proljetni se umor javlja kao reakcija organizma, stoga je dobro prehranu obogatiti obiljem zelenog povrća i smanjiti teške i masne namirnice – kaže Janjatović Zorica.
Posebno se pogubnim smatra manjak vitamina C, zbog čega je organizam skloniji oboljevanju, kao i pad krvnog tlaka zbog povećanja temperatura. Kako se organizam ne bi dodatno opterećivao, preporučuje se što raznovrsnija ali lagana prehrana, bogata južnim voćem i povrćem bogatim mineralima i vitaminom C. Visoko na listi namirnica kojima bi trebalo obogatiti obroke su i tjestenina, krumpir, riža i žitarice koji povećavaju razinu šećera u krvi te potiču stvaranje serotonina odgovornog za dobro raspoloženje. Preporučuje se povećati i unos tekućine do barem litre i pol vode dnevno, s time da, dodamo li vodi limunov sok, još dodatno potičemo i probavu.
Možda malo teže izvedivo, posebno za one s prebukiranim rasporedom, je pružiti organizmu dovoljno vremena da se odmori i regenerira, što znači da mu treba omogućiti dovoljno sna. Znastvenici tvrde kako je za kvalitetan odmor tijelu potrebno minimalno sedam sati sna, ali i da je od velike važnosti zaspati prije ponoći i ustati ranije, umjesto zaspati kasno i kasno se buditi. Upravo bi to moglo rezultirati još većim zamorom organizma. U idealnom slučaju također se preporučuje ustati iz kreveta odmah nakon buđenja te dan započeti s nekom aktivnošću, makar 15 minuta istezanja. Kao što, uostalom, znaju svi koji se umjesto ustajanja odluče za izležavanje po krevetu, rezultat je povećanje umora i tromosti koji se čak mogu protegnuti do kraja dana.
No, vjerojatno najefikasnije oružje protiv proljetne groznice je fizička aktivnost. Bilo da se odlučili za šetnju, trčanje, bicikl, jogu ili neki drugi sport, sve od navedenog povećat će dotok kisika u organizam.
- Tijelo je umorno jer je tijekom zime nakupilo puno toksina - što zbog manje kretanja, jednoličnije prehrane, ali i manjka svjetla, jer koža u kontaktu sa suncem stvara vitamin D koji je jak antioksidans. Upravo zbog toga u vježbanje treba uvrstiti što više "twistove" koji olakšavaju oslobađanje tijela od toksina kao i "back bendove" koji općenito podižu energiju i dopremaju kisik u sve stanice tijela – savjetuje instruktorica joge Mirta A. Maršić.
Za one, pak, najhrabrije, ili najočajnije, ako preporučeni savjeti ne djeluju dovoljno, savjetuje se i naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom, s time da treba završiti hladnom vodom i nakon toga dobro izmasirati tijelo toplim ručnikom. Uživanje u prvim danima proljeća je zajamčeno.